Fondacije otvoreno društvo

Open Society 25 Years after the Fall of the Berlin Wall

 

Krizni Fond FOD BiH - Arhiv aktivnosti i vijesti do 31.12.2013.

Zbog uticaja globalne financijske krize u zemljama gdje je aktivan Institut Otvoreno Društvo, krajem 2009. godine je odlučeno da se uspostavi Krizni Fond za pomoć ranjivim grupama.

Fondom je predviđeno oko 100 miliona dolara za potporu humanitarnih projekata koji će omogućiti ciljnim grupama i organizacijama civilnog društva da se prilagode novonastaloj situaciji. Prednost se davala projektima koji umanjuju uticaj ekonomske krize na ranjive grupe, kao i inicijativama koje podržavaju vrijednosti otvorenog društva, a time i jačanje socijalne solidarnosti. Krizni Fond je odvojen, zaseban, budžet fondacije, i njegovu potporu uživa 20 zemalja. Podržani projekti tiču se unapređenja edukacije i zdravstva djece, pomoć u prekvalifikaciji nezaposlenima i pomoć ljudima u ostvarivanjima njihovih prava koja su im omogućena zakonom. Između ostaloga, dio sredstava je iskorišten kao potpora mladim ljudima, te kao pomoć održavanju bitnih lokalnih kulturnih institucija.
Visina potpore koja je pružena zavisila je od uticaja globalne krize na svaku zemlju, broja stanovnika, stabilnosti projekta nakon završetka financiranja, mogućnosti sakupljanja dodatnih financiranja, te sposobnosti određenih fondacija da omoguće podršku na efikasan način. Financiranje je usmjereno prema zemljama koje su najviše pogođene globalnom krizom.

Cilj je bio omogućiti brze reakcije za projekte koji ne zahtijevaju dugoročne pripremne radnje, a koji će pomoći identifikovanim rizičnim grupama na mikro nivou, i učiniti značajne promjene u životima pogođenih ljudi.
Implementacija projekata podržanih sredstvima Kriznog fonda u BiH otpočela je početkom 2010. godine. Tokom dvogodišnjeg rada realizovano je niz najrazličitijih projekata, s ciljem brze i adekvatne podrške kriznim grupama, te s nakanom da se održi kontinuitet rada važnih kulturnih i javnih institucija.

Krizni Fond - Tabelarni prikaz donacija (2009-2011)

 

Projekti realizirani sredstvima Kriznog fonda:

BILD, Kreiranje održivih prihoda ženama Istočne Bosne

(www.bildbosnia.org)


Uzgoj pilića za bolje društvo i egzistenciju

Neprofitna organizacija iz Tuzle, BILD, 2010. godine je primila donaciju u iznosu od $24,000.00 iz Kriznog Fonda Fondacije Otvorenog Društva, za projekt uzgoja pilića, koji će omogućiti povećanje mjesečnih prihoda oko 25% za, otprilike, 100 žena i njihovih porodica, te omogućiti većem broju ljudi pristup produktima po nižim cijenama kroz organizaciju samoodrživih lokalnih kooperativa.

Opći cilj projekta je pomoć porodicama koje su najosjetljivije na uticaj globalne ekonomske krize, uz jačanje organizacija u lokalnoj zajednici, osnaživanje ženskih udruženja, promociju multikulturalnog pomirenja i podrške održivom povratku.


Uspostaviti samoodrživi izvor mjesečnih primanja

Struktura projekta je takva da žene ulažu svoje vrijeme i dio resursa da bi uspostavile samoodrživi izvor mjesečnih prihoda. Plan je da projekt bude aktivan dok ženske organizacije ne budu u stanju da kupuju piliće i hranu u potpunosti od svojih sredstava, a BILD da im samo pruži administrativnu podršku. Na kraju, u finalnoj fazi projekta, ženska udruženja bila bi sposobna da samostalno pregovaraju o cijenama, dogovaraju dostave, bez pomoći BILD-a, koji će svakako ostati dostupan u hitnim slučajevima.   
Implementacija projekta je započela u proljeće 2010. godine, u njemu su učestvovala tri ženske organizacije (iz tri zvornička sela), a u jesen 2010. godine su im se pridružila još dva udruženja, koja su uz pomoć BILD-a započela uzgoj pilića.

Između ostaloga, ciljevi projekta su:

  • ciljnim grupama u opštini Zvornik, zbog efekta globalne ekonomske krize, pružiti momentalno olakšanje;
  • stimulacija lokalnih investicija u novčano samoodržive aktivnosti;
  • kreiranje samoodrživih proizvodnih kooperativa koji djeluju u okviru lokalnih zajednica;
  • osnaživanje ženskih organizacija;
  • ohrabrivanje multietničkog pomirenja i solidarnosti.  


Omogućeno uključivanje drugih donatora u projekat

Tokom prve godine bili su poznati praktični dijelovi projekta, preferirana hrana svakog sela, vrijeme dostave hrane, rast cijena hrane, te koji podsticajni modeli rade najbolje. Kako se projekt razvijao, tako je tehnička suradnja, koja se tiče dostave i uzgoja pilića, između ženskih udruga i dobavljača rasla, kao i uzajamno povjerenje, što je rezultiralo efikasnim rješavanjem svih problema koji su se pojavili.

Rezultati koji su postignuti uz pomoć donacije Kriznog Fonda su sljedeći:

  • u projektu je učestvovalo 218 žena iz pet ženskih organizacija;
  • žene su investirale $28,817 vlastitih sredstava za kupovinu pilića i hrane za piliće;
  • popust od 7% za cijenu pilića i hrane za piliće je rezultiralo uštedom od $3,374;
  • povjerenje između bošnjačkih, srpskih, hrvatskih i romskih članova ženskih organizacija je podignuto na veći nivo;
  • uspjeh projekta u 2010. godini je rezultirao novim donacijama od strane Instituta Otvoreno društvo, kao i uključivanje drugih donatora u projekt.


Plan osamostaljenja u 2012. godini

U toku treće, završne faze, BILD je nastavio sa istraživanjima koja će pomoći poboljšanju realizacije projekta u 2012. godini, za koju im je Institut Otvoreno Društvo odobrio iznos od 33.427 KM. Ta sredstva će biti utrošena u svrhe povećanja tehničkih i računarskih kapaciteta, očvršćivanja veza između dobavljača i udruženja, testiranja novih podsticajnih modela zbog povećanog investiranja ženskih organizacija, kao i doprinosa kreiranju nove multietničke ženske organizacije u selu Kozluk u Zvorniku.

BILD se nada da će u toku 2012. godine ovaj projekt da omogući dalje ojačavanje ciljnih grupa u sjeveroistočnoj Bosni, te da će s vremenom donirana sredstva bivati sve manje potrebna, a učešće žena sve veće. 

Period realizacije projekta Ukupna suma     BILD uplata        Učešće ženskih udruženja
2010. godina 20,510.82 KM 12,411.42 KM 12,411.42 KM
2011. godina 67,800 KM 16,409 KM 51,392 KM
Predviđanja za 2012. godinu 173,000 KM     

 

PIR pozorište, Laktaši

(www.pirpozoriste.com)


Klovnovi doktori:  Za ljepše bolničke dane

U saradnji sa organizacijom „Sva djeca svijeta“, članovi PIR pozorišta iz Laktaša su obišli nekoliko bolnica u okruženju i odigrali isječke iz predstave „Klovn i još dva“, za najmlađe pacijente kako bi promijenili njihovo raspoloženje. Prilikom posjete Zavodu za rehabilitaciju „Dr. Miroslav Zotović“ u Banja Luci, predstavnici pozorišta su dobili informaciju da su se djeca osjećala mnogo bolje i da su lakše podnosili dane provedene u bolnici. Nakon toga, glumci su odlučili da taj humanitarni rad produže tako što će ga pretvoriti u šestomjesečni projekt, koji bi se mogao realizirati širom Bosne i Hercegovine.

 

Moralna i financijska podrška

Poučeni uvodnom pričom, članovi PIR pozorišta iz Laktaša su u plan svog rada za 2009/2010. godinu uvrstili projekt „Klovnovi doktori“. To je humanitarni projekt, koji ima za cilj da jednom mjesečno posjeti i uveseljava djecu u bolnicama. U projektnom planu za četiri mjeseca planiran je obilazak 11 dječjih bolnica u cijeloj Bosni i Hercegovini (pet u Republici Srpskoj, pet u Federaciji BiH i jedna u Distriktu Brčko). Obilasci podrazumijevaju klovnovsku vizitu i igranje polusatne klovnovske predstave, ukoliko za to postoje uslovi. Troškove ovih 11 akcija u potpunosti snosi Fond Otvoreno društvo BiH, čiji je cilj podrška ugroženim grupama u godini recesije, u ovom slučaju moralna podrška bolesnoj djeci i financijska podrška dramskim umjetnicima. U okviru inicijalnog projekta glumci parodiranjem svakodnevne bolničke rutine čine da djeca manje traumatično doživljavaju medicinske procedure; ohrabruju ih u psihoterapijama, ili im samo uljepšaju dan.

Ciljevi projekta su bili:

  • edukacija domaćeg glumačkog kadra na polju klovnovskih vještina;
  • kritika stanja naših bolnica i krutog, zastrašujućeg pristupa pacijentima;
  • vraćanje osmjeha na lica djeci u bolnicama;
  • trajno uspostavljanje akcije „Klovnovi doktori“ u našim bolnicama.

Vizita „Klovnova doktora“ je započela početkom decembra 2009. godine u prijedorskoj bolnici, a završena je četiri mjeseca kasnije u Kliničkom centru u Banja Luci. U tom periodu, ekipa Klovnova doktora obišla je 11 bolnica u Bosni i Hercegovini. U toku posjeta bolnicama u većini slučajeva skoro sva djeca su mogla da prate predstavu koje su održavane u holovima ili igraonicama, dok su teži bolesnici posjećivani u njihovim sobama, a u Sarajevu su uslovi omogućavali da i djeca sa infektivnog odjeljenja prate predstavu iza staklenog paravana.
Klovnovi su u toku svojih posjeta najprije odlazili u dr. Klovn vizitu, gdje su radili u paru, a naglasak je uvijek bio na pacijentu, koji je odlučivao o razvoju odnosa sa Klovnovima. Poslije dr. Klovn vizite, okupljenoj svoj djeci se igrala predstava „Velika doktorska bajka“, a ako prostorne mogućnosti bolnice to ne dozvoljavaju, djeci su se po sobama izvodile pojedine tačke iz predstave.

Osoblje pozorišta se trudilo da datumi posjeta bolnicama budu usklađeni sa praznicima, kada je depresija tamo najveća, tako da je većina posjeta bila u decembru i januaru, dok su neke predstave zbog tehničkih mogućnosti održane u martu.
Poslije završetka projekta zaključeno je da je aktivnost Klovnova doktora bila vrlo uspješna, te je jako potrebna u većim bolničkim centrima kao što su u Sarajevu, Tuzli, Banjoj Luci i Mostaru, te da je humanost ove akcije neupitna.


Klovnovi profesori doktori

Nakon uspješno završenog projekta „Klovnovi doktori“ utvrđeno je da je broj djece koja nikada nisu gledala pozorišnu predstavu jako velik, i da su je prvi put vidjeli u toku boravka u bolnici. Iz tog razloga je odlučeno da projekt „Klovnovi doktori“ bude proširen na projekt „Klovnovi profesori doktori“, pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske i Fonda otvoreno društvo BiH.
Tako je PIR pozorište u toku drugog polugodišta 2010/2011. školske godine obišlo 30 mjesta u pasivnim dijelovima Bosne i Hercegovine i školska djeca od prvog do petog razreda su na drugačiji način upoznata sa pozorištem i cirkusnom umjetnošću. Preciznim postupcima su djeci prikazane jasne i vesele scene, koje, osim komičnosti, posjeduju i edukativne vrijednosti.

 

Tako su ispunjeni ciljevi projekta, a oni su, između ostaloga:

  • ostvarivanje razvojnog prava velikom broju djece BiH putem upoznavanja sa pozorišnom i cirkusnom umjetnošću;
  • upošljavanje nezaposlenih mladih umjetnika;
  • obogaćivanje školskih biblioteka u posjećenim opštinama dječjom pozorišnom literaturom.

Predstave su većinom održavane u domovima kulture, a tamo gdje to nije bilo moguće izvođeno je u prostorijama osnovnih škola. U svim posjećenim opštinama školske biblioteke su obogaćene pozorišnom literaturom i edukativnim biltenima. Procjenjuje se da je u toku jednog polugodišta predstavu pogledalo oko 10.000 djece, a najmanje polovini je to prva pregledana predstava.
Posebno razočarenje je bilo to što se u jednoj školi u opštini Stolac izvodi nastava po sistemu dvije škole pod jednim krovom, i da su na predstavu pozvani samo učenici koji rade po hrvatskom nastavnom planu i programu.

Još jedno razočarenje uslijedilo je u Rudom, gdje je zbog neslaganja predstavnika lokalnih institucija, dovelo do toga da veliki broj djece nije bio obaviješten o održavanju predstave unatoč najavljivanju na lokalnoj televiziji i plakatima na području opštine. Nažalost, iako je ovo u većini opština jedna od rijetkih manifestacija koja je posvećena djeci, zbog međusobnih političkih ili nacionalnih previranja predstavnika lokalnih institucija, nisu pozvana sva djeca.

Opća biblioteka, Zenica

(www.biblioze.ba)


Zenica – Klub čitalaca

Opća biblioteka u Zenici je osnovana 1954. godine, a osnovna misija joj bibliotekarska djelatnost. Osoblje biblioteke primjenjuju najsavremeniju bibliotekarsku praksu, biblioteke kao „dnevnog boravka“, što potvrđuju rezultati rada i niz aktivnosti iz proteklog perioda. Nakon aktivnosti „Ljeto u biblioteci“ koja se odnosila na čitanje i interpretiranje pročitanog, radionicu i instrukcije bosanskog jezika, zbog odličnih rezultata koje su polaznici pokazali, došlo se na ideju projekta „Klub čitalaca“.

Višestruke koristi biblioteke

Projekt je omogućio da novootvoreno, savremeno opremljeno i uređeno odjeljenje Biblioteke u naselju Novo Radakovo bude jedini prostor u kojem će stanovnici ovog i susjednih naselja moći okupljati, provoditi vrijeme, čitati, koristiti računar i prisustvovati kulturnim sadržajima koji se organiziraju.
Direktni cilj koji je postignut projektom je da čitanje i boravak u Biblioteci djeci i mladima postanu stalna navika, da zavole čitanje, da se učlane u biblioteku i da postanu stalni čitaoci i korisnici drugih usluga.

Ciljne grupe obuhvaćene ovim projektom su djeca i mladi (među njima i djeca romske nacionalnosti), a to su skupine koje su iz mnogo razloge, zapostavljene i čije se potrebe ignorišu, te se iz tih razloga okreću neprimjerenim aktivnostima. Direktne ciljne grupe su desetero djece do 12 godina, i isto toliko mladih od 13 do 18 godina, a taj broj je, zbog velikog interesovanja, povećan na 16 članova u grupi od 11 do 14 godina, a deset članova u grupi od 15 do 18 godina. Indirektni korisnici su djeca i mladi, roditelji koji znaju da im djeca korisno provode vrijeme, nastavnici koji imaju značajnu skupinu zainteresovanih za nova saznanja, sa povećanom sposobnošću izražavanja stavova i komunikacije, te društvo u cjelini jer će ova skupina djece i mladih usvojiti naviku čitanja.
Na početku rada Kluba čitalaca je provedena anketa o čitalačkim navikama, željama i potrebama. Tokom trajanja projekta svakoj grupi polaznika podijeljene su knjige, naslov po naslov, izvan obavezne školske lektire, sa različitim temama koje su prilagođene njihovom uzrastu. U toku čitanja djela, članovi dolaze jednom sedmično na sastanke u biblioteku i razgovaraju o, do tad pročitanom, gdje ih voditeljica kluba, profesorica književnosti, ohrabruje da izraze stavove.

Stav i argument

Nakon svakog pročitanog djela, polaznici kluba su izrađivali bookmarkere, pisali eseje, pravili panoe i sl. Napravljen je bilten sa sadržajima koji su nastali u toku rada kluba, koji je ostavljen u biblioteci kao preporuka drugima za čitanje.
Neki od članova su po završetku projekta izrazili želju da nastave sa radom kao volonteri i sami vode nove klubove čitalaca u okviru projekta Ljeto u biblioteci.

Projekt „Klub čitalaca“ Radakovo je uspio:

  • okupiti mlade ljude u biblioteci;
  • ispuniti njihovo slobodno vrijeme na koristan način;
  • doprinijeti boljem razumijevanju književnosti, obogaćivanju vokabulara i općeg obrazovanja;
  • omogućiti otvoren razgovor o problemima koji se svakodnevno susreću;
  • omogućiti argumentiran dijalog, kojim se opravdavaju vlastiti stavovi.     

Djeca i mladi, koji su članovi kluba, postali su redovni čitaoci, postali su korisnici drugih usluga Biblioteke, prisustvuju kulturnim događanjima koje organizuje Biblioteka, članovi njihovih porodica izražavaju interes za čitanje, njihovi drugovi iz razreda i škole su zainteresovaniji za čitanje i kulturne aktivnosti u Biblioteci, većina njih postaju voditelji sljedećih ciklusa klubova čitalaca za svoje vršnjake, te većina njih postaju stalni volonteri Biblioteke u podsticanju čitanja i popularizacije knjige.

Fondacija MOZAIK

(www.mozaik.ba)


Podrška osamostaljenju pčelara i većoj proizvodnji organskog meda

Podaci koji su sakupljeni od strane asocijacije pčelara u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Srpske govore da u BiH ima oko 2.700 registrovanih i otprilike 500 neregistrovanih pčelara, te se taj broj konstantno povećavao u zadnjih pet godina. Predviđanja su da je potencijal uzgoja pčela deset puta veći od sadašnjeg, što znači da ako bi ovaj potencijal bio iskorišten u potpunosti da bi se moglo otvoriti 30.000 radnih mjesta, samo u polju pčelarstva, bez dodatnih poslova pakovanja, marketinga, prodaje, transporta itd.
Pored tolikog potencijala za proizvodnju meda, Ministarstvo trgovine je zabilježilo stalni rast uvoza meda, što pokazuje da proizvodnju meda treba razviti u Bosni i Hercegovini, te obezbjediti nastanak novih i boljih poslova u državi.

Proizvodnja košnica

Računajući na sve prikupljene podatke i istraživanja, Fondacija za razvoj zajednica Mozaik je, preko svoje podružnice EkoMozaik iz Šekovića, krajem 2010. godine pokrenula projekt izrade osnovne opreme za proizvodnju organskog meda za domaće i strano tržište. Projekt je financiran od strane Kriznog Fonda. Pored svog primarnog cilja da ostvari profit koristeći konkurentske prednosti ruralnih dijelova BiH, EkoMozaik je društveno odgovorno preduzeće koje će otvoriti održiva radna mjesta te svu svoju zaradu kroz Fondaciju Mozaik uložiti u razvojne projekte širom Bosne i Hercegovine.

Specifični ciljevi projekta bilu su:

  • kreiranje 30 novih radnih mjesta: EkoMozaik će moći da trenutnih deset privremenih radnih mjesta učini stalnima, i da obezbijedi 20 novih, za one koje je najviše pogodila globalna ekonomska kriza;
  • trening i specijalizacija na poslu za trenutnih deset i 20 novih radnika: trening je neophodan zbog pripreme za preuzimanje posla obrade drveta i specijalizacije u proizvodnji organskih košnica;
  • nabavka opreme za proizvodnju organskog meda: zbog obezbjeđivanja stalnog zaposlenja u toku zimskog perioda, EkoMozaik će nabaviti osnovnu opremu koja je neophodna za proizvodnju organskog meda za domaće i strano tržište;
  • novi dizajn pakovanja košnica za sigurniju prodaju; pravljenje košnica najviše kvalitete, unapređenje vizualnog izgleda pakovanja košnica, razvijanje košnica da budu sklopljene od strane finalnih korisnika zbog uštede na transportu, provođenje istraživanja na fokus grupama i razvoj dostavnog lanca na lokalnom i internacionalnom tržištu.


Stručna pomoć
Tokom realizacije projekta nabavljene su posebne vrste mrežica za košnice, koje su dosta lakše i jeftinije od onih koje su se koristile ranije, ekspertna agencija za tehnički razvoj košnica je bila u pogonima za proizvodnju košnica i uzela primjerke svih gotovih elemenata, te je pristupljeno uređenju proizvodnog prostora kako bi se povećala produktivnost radne snage i stalnih sredstava. Također, unajmljen je eksterni ekspert za rad na vizuelnom dizajnu košnice, koji je posjetio proizvodne pogone te je u kontaktu sa timom za tehnički dizajn, te je nabavljeno 49% planiranih materijala za proizvodnju košnica.

Nakon toga, do kraja godine, unajmljen je pčelar ekspert za konsultacije sa dizajnerima o funkcionalnosti nove košnice, započeta je probna proizvodnja košnica, nabavljen je ostatak potrebnih materijala za test i proizvodnju košnica, te je završena obnova prostora. Poslije završetka svih ovih aktivnosti, pristupilo se zapošljavanju novih radnika u pogonima.
Imajući u vidu gore navedeno, EkoMozaik će u odvojenim pogonima specijalizovanim za eko-proizvodnju proizvoditi visokokvalitetan certifikovan med i košnice. U zavisnosti od sezone, u pogonu za med će se proizvoditi između 50 i 100 tona visokokvalitetnog meda, dok će se u proizvodnoj liniji proizvoditi minimum 5.000 košnica godišnje. Ovim će se postići konkurentska snaga koja često nedostaje domaćim proizvođačima i stvoriti preduslovi za ozbiljno pojavljivanje na domaćem i stranom tržištu.

ANDANTE SEE

Briga o starim ljudima Projekt „Alternativni načini zbrinjavanja starih lica, njega i pomoć u kući i van nje“, koji je realizirala organizacija ANDANTE SEE iz Sarajeva, se odnosi na javi rad u oblasti ljudskih odnosa i briga za pojedine kategorije starih lica. Cilj projekta je poboljšanje kvaliteta života starijih osoba kroz uspostavu održivog sistema brige o starim osobama, uključujući uspostavljanje tima za pružanje pomoći starim osobama i formiranje mreže za zastupanje starih osoba u lokalnoj zajednici,  promovisanje alternativnih načina brige o starima, partnerstvo nadležnih institucija na svim nivoima vlasti i promovisanje volonterskog rada. Podrška starim ljudima i džeparac studentima/volonterima Projekt, u suštini, podržava dvije ranjive grupe, starije ljude koji imaju korist od usluga, i mlade ljude koji su izgubili jednog ili oba roditelja, koji posjećuju penzionere i pružaju usluge, gdje u tom procesu stječu iskustvo, samopouzdanje i skroman džeparac. Korisnici projekta su stare osobe iznad 65 godina koje su penzionisane, primaju neki oblik socijalne nadoknade i u stanju su socijalne potrebe iz gradske zone. Kriteriji pri odabiru korisnika su bili da su korisnici usamljene, stare i nemoćne osobe, lošeg zdravstvenog i materijalnog stanja, osobe bez ili sa vrlo slabim socijalnim odnosima i sa teškoćama u nezavisnom održavanju domaćinstva. Lica koja su angažovana kao volonteri su osobe čija su zanimanja bliska sa humanitarnim, društvenim smjerovima ili imaju psihološke, intelektualne i moralne osobine poželjne za rad u humanim profesijama, te je bilo potrebno da posjeduju sposobnost prepoznavanja potreba drugih ljudi iz okruženja, kao i sposobnost za timski rad i prethodno iskustvo sa starim osobama.Jedan od kratkoročnih ciljeva je bio odabir volontera (stipendisti Udruženja građana „Obrazovanje gradi BiH“) i korisnika ovog projekta, penzioneri sa područja Opštine Novo Sarajevo. U tu svrhu ANDANTE SEE, Sarajevo, je potpisao memorandum o suradnji sa Udruženjem građana „Obrazovanje gradi BiH“, Opštinom Novo Sarajevo i Centrom za socijalni rad Novo Sarajevo, kao partnerima u ovom projektu. Nakon pripremnih radnji, u maju 2011. godine, održana je prva radionica za sve volontere, pod nazivom „Kako pristupiti staroj osobi“, koju su pripremile uposlenice Centra za socijalni rad Novo Sarajevo. U toku radionice volonteri su podijeljeni u timove, i upoznati su sa imenima i prebivalištem svojih budućih korisnika. Upitnik potvrdio važnost projekta Prve posjete starijim ljudima, obavljene su uz prisustvo predstavnica Andante SEE, kao nosioca projekta, predstavnica Centra za socijalni rad (za svaku mjesnu zajednicu je određena odgovorna osoba, koja je išla sa timom u prve posjete), te tim volontera.  U toku tih prvih posjeta, nailazilo se na probleme sa korisnicima usluga, koji su smatrali da im pomoć ne treba, i da mogu još uvijek sami da obavljaju svoje poslove. Međutim, kako se projekt odvijao, Centar za socijalni rad je dobio nove prijave korisnika, koji su željeli da se uključe u projekt.Nakon što je povećan broj studenata/volontera, odnosno korisnika, projekt realiziran u istom ritmu, te je urađen upitnik za korisnike usluge, koji je potvrdio važnost projekata. Upitnik je, između ostaloga, pokazao da korisnici imaju želju za nastavkom projekta, a kao najkorisnije usluge koje su dobili od volontera navedena je pomoć pri odlasku ljekaru, pomoć pri spremanju kuće i kupovini.

Fondacija za socijalno uključivanje

(www.sif.ba)


Pomoć nevladinom sektoru i kriznim grupama

Fondacija za socijalno uključivanje unapređuje kapacitet i ulogu nevladinog sektora u umanjivanju siromaštva i jačanju socijalne inkluzije, doprinosi prevenciji i smanjenju uzroka i posljedica socijalne isključenosti u BiH. Svojim radom, a sredstvima Kriznog Fonda, Fondacija za socijalno uključivanje, između ostaloga, doprinosi sprječavanju i smanjenju uzroka i posljedica socijalne isključenosti i siromaštva u Bosni i Hercegovini kroz učešće i podršku promociji partnerstva aktera iz vladinog, nevladinog, javnog i privatnog sektora, pruža podršku najugroženijim grupama stanovništva, s obzirom na siromaštvo i socijalnu isključenost, te olakšava razmjenu znanja, iskustava i ekspertize za aktivnosti koje uključuju socijalnu zaštitu, obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, itd.

Raspodjela sredstava i ciljevi projekata

Glavni ciljevi projekata koje implementira SIF u BiH su umanjenje uticaja ekonomske krize i jačanje socijalne inkluzije ranjivih grupa u društvu. Rad Fondacije je baziran na stratešku intervenciju dugoročne i održive uloge nevladinog sektora u rješavanju posljedica krize i glavnih socijalnih problema u državi. Stoga su direktni očekivani rezultati projekta u prvoj godini bili:

  • uključeno je oko 30 nevladinih organizacija preko kojih je pružena direktna pomoć za oko 8.000 korisnika;
  • ojačani su kapaciteti nevladinih organizacija u socijalnom sektoru, te uticaj na politiku kroz implementaciju Strategije za socijalno uključivanje u BiH.

Pored važnosti glavnog cilja, ublaživanje uticaja ekonomske krize i jačanje inkluzije ranjivih grupa, demonstrirano je i partnerstvo između vladinog, nevladinog, javnog i privatnog sektora. Za sva donirana sredstva, SIF u BiH, raspisuje tender, sakuplja ponude za projekte, nakon čega se odlučuje koji će se projekt sprovoditi.
Prioritet pri financiranju od strane SIF-a imaju aktivnosti nevladinih organizacija, kroz projekte, koje podržavaju osiromašene i ranjive grupe:

  • osobe sa invaliditetom (posebno ako su članovi manjinskih grupa – žene, stari itd.);
  • porodice sa više djece, i djeca koja pripadaju ranjivim grupama;
  • nezaposleni mladi ljudi;
  • Ad-hoc podrška u kriznim situacijama.

Podržane aktivnosti se odnose i na razvoj kapaciteta nevladinih organizacija u smanjenju siromaštva i jačanja socijalne inkluzije, što podrazumijeva:

  • povećanje stručnosti nevladinih organizacija;
  • trening NVO-a za uključivanje volontera u njihove aktivnosti;
  • jačanje kapaciteta NVO-a u polju financijskog menadžmenta.

Sa druge strane, očekivani rezultati svih projekata koje SIF u BiH podržava su sljedeći:

  • smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti ranjivih grupa;
  • posao za mlade i nezaposlene ljude;
  • direktna podrška najosjetljivijim grupama u kritičnim situacijama;
  • poboljšana koordinacija i raspodjela donatorskih sredstava (lokalnih i internacionalnih) prema realnim potrebama ranjivih grupa;
  • povećanje sveukupnog fonda iz lokalnih budžeta usmjerenog prema nevladinim organizacijama kroz sredstva usmjerena na smanjenje siromaštva i jačanje socijalne inkluzije;
  • jačanje održivosti nevladinih organizacija koje rade na smanjenju siromaštva i socijalne inkluzije kroz razvijanje partnerstva i njihovom učestvovanju u raspodijeli lokalnih budžeta;
  • jačanje kapaciteta aktivnosti NVO-a u socijalnom sektoru, itd.

Borba protiv vršnjačkog nasilja

Jedan od podržanih projekata od strane SIF-a je „Borba protiv vršnjačkog nasilja u BiH“ od strane udruženja „Zdravo da ste“ iz Banja Luke, a projektni partneri su osnovna škola „Aleksa Šantić“ Banja Luka i osnovna škola „Mejdan“ Tuzla.
Ciljevi projekta bili su povećanje svjesnosti o vršnjačkom nasilju kroz obrazovne ustanove, implementacija modela prevencije vršnjačkog nasilja u dvije škole, te poštovanje principa dječje uključenosti.
Projekt je baziran na potporu uključivanja djece, roditelja, uposlenika škole, stručnjaka i lokalne zajednice u proces promjene ponašanja i stvaranja drugačijeg okruženja u školama i zajednici. Razvijanjem odnosa u grupi vršnjaka ne samo da se smanjuje obim vršnjačkog nasilja, nego se i doprinosi poboljšanju veza između vršnjaka, te se tako indirektno smanjuje marginalizacija djece na drugim osnovama. Direktnu korist od projekta ima oko 143 korisnika.

Crveni križ BiH

(www.ckfbih.ba)


Crveni križ – Javne kuhinje

Crveni križ u Bosni i Hercegovini osnovan je 2000. godine i ima vlastitu mrežu lokalnih organizacija i volontera, što ga čini najvećom humanitarnom organizacijom u zemlji. Pruža usluge ljudima, kojima je potrebna pomoć, kroz svoje zdravstvene programe i aktivnosti kućnih posjeta, te zauzima važnu ulogu u razvoju zajednice kroz širenje humanitarnih vrijednosti između ljudi. Također, ima raširenu mrežu javnih kuhinja u većim gradovima Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama iz oktobra 2009. godine, usluge javnih kuhinja u Bosni i Hercegovini koristi oko 18.000 korisnika. Crveni Križ omogućava jedno jelo dnevno za 2.980 ljudi u šest gradova u cijeloj BiH, i ti kapaciteti ne mogu da zadovolje potrebe. Javne kuhinje se financiraju iz budžeta općina, gradova i kantona, kao i putem aktivnosti sakupljanja novaca, i individualnih donacija. Zbog ekonomske krize interes donatora je opao, a izdvajanja iz budžeta su manja, te se očekuje da će taj trend da se nastavi i u budućnosti. Istovremeno, broj korisnika javnih kuhinja se povećao za 14,7% u 2009. godini.

Stoga je Crveni križ aplicirao Kriznom Fondu s projektom „Povećanje broja korisnika javnih kuhinja“. U Kantonu Sarajevo je omogućeno da se uključi 90 novih korisnika kuhinje. Svim korisnicima kuhinje je obezbjeđen deterdžent za veš i sapun, te je podijeljeno 520 paketa socijalno ugroženim porodicama u općinama Hadžići, Ilijaš i Trnovo, a u općini Ilijaš je podijeljeno 30 paketa hrane romskim porodicama. U Mostaru je broj povećan za 45, u Banja Luci za 40 i Bileći šest korisnika.     
Od donacije Fonda Otvoreno Društvo u BiH, Crveni križ je izvršio nabavku opreme i sredstava  za rad, koji su bili neophodni zbog dotrajalosti postojećih, te je isporučen jedan plinski kazan za kuhanje od 150 litara u Sarajevu, jedan električni kazan od 150 litara u Bijeljini, jedno električno kuhalo u Vlasenici, 12 posuda za transport hrane (po šest u Mostaru i Bijeljini), i posuđe za kuhanje u Mostaru i Vlasenici.
Uvidom u rad javnih kuhinja u svih šest gradova, utvrđeno je da se putem Centara za socijalni rad, Centara za mentalno zdravlje i Organizacija Crvenog križa, broj korisnika povećao u određenim sredinama od 10 do 12,5%, zahvaljujući donaciji Fonda Otvoreno Društvo.

Undiplomatic Art

Program kulturne i umjetničke razmjene Sarajevo – Banja Luka

 

Osnovni cilj i tema projekta jeste umjetničko isticanje značaja prelaženja i prevazilaženja nametnutih granica, ograničenja i barijera, koje su sistematski uspostavljanje različitim sredstvima između različitih kultura dugi niz godina. Projekat je krenuo od činjenice da su konstruirani različiti stereotipi, predrasude, etablirani tabui i mitovi, te da se oni nužno moraju demistificirati kako bi društvo krenulo putem evropskih integracija. Granice su najčešće uspostavljanje na relaciji dva najveća grada u Bosni i Hercegovini, između Sarajeva i Banje Luke, te je stoga projekat baziran na razmjeni umjetničkih iskustava između ova dva grada.

Nakon uvodnih priprema, projekat je realiziran kroz niz aktivnosti u Sarajevu i Banjoj Luci od kojih su najznačajnije:

Izložba “Individualne strategije”

Izložba “Individualne strategije” prezentuje pet banjalučkih umjetnika mlađe generacije, kroz višeslojnu tematsku prezentaciju radova, koji, s jedne strane, razbijaju granice lokalnog, a sa druge strane, artikulišu vrijeme i prostor u kojem žive. Ovaj projekat obuhvata čitav spektar tematskih oblasti kojima se umjetnici kroz svoj rad bave, a akcenat je stavljen na individualnoj poziciji umjetnika. Autori koji su bili zastupljeni na ovoj izložbi se uglavnom bave pitanjima svakodnevnice, pitanjima individue u kompleksnom društvu, te pitanjima rodne neravnopravnosti i seksističkih stereotipa u sferi medija.

Predstava “Gavrilo”

Aktuelni problemi glumaca i umjetnika uopšte, zanimljiva su i intrigantna tema koja je prisutna širom planete. U ovoj komediji, koju izvode glumci Gradskog pozorišta “Jazavac”, prepliću se razne muke i prepreke do kojih dolaze mladi ljudi, svi na početku svoje glumačke karijere.

Svakako je i ovaj komad važan na planu umjetničke razmjene između dva grada, ali i razmjene u doživljenim iskustvima.

Izložba “Piece of art & Desing from UAA! Kolektiv”

Članovi udruženja anonimnih artista UAA! iz Banje Luke su predstavili mali dio svojih radova iz oblasti slikarstva/crteža, dizajna enterijera i industrijskog dizajna. Takođe su predstavili i aktivnosti svojih članova pojedinačno kao i aktivnosti udruženja u proteklih par godina.

Koncert SOPOT

Banjalučki bend SOPOT osnovan je 2006. godine, a zamišljen je kao projekat sa jakim autorskih pečatom koji kroz saradnju sa domaćim i stranim muzičarima stvara fuziju balkanskih umjetnosti sa modernom tehnologijom. Bend kombinuje različite muzičke stilove, a do sada je objavio dva albuma – “dUBaLKAN” (2007) i „EQUILIBRIUM” (2009).

Književno veče “Oni dolaze”, Banjalučka književna scena u Sarajevu

Književna veče “Oni dolaze” ne odnosi se samo na dolazak banjalučkih autora u Sarajevo, nego na dolazak jedne nove poetike iza koje svojim radovima stoje mladi autori. Oni donose poetike oslobođene stereotipa, predrasuda i tabua, ali i postojećih kanonskih ograda. Ispisujući poeziju, priče, romane, eseje, kolumne, usuđuju se dati dijagnozu stanja u kojem se nalazi društvo.

Projekcija filmova “Usud” i “Brat”

“Usud” je dokumentarni film Marka Šipke koji analizira probleme interkulturne tolerancije u Bosni i Hercegovini kroz slikovit prikaz Opštih izbora 2010. godine i nacionalističke retorike kao glavnog obilježja predizborne kampanje.

Igrani film “Brat” Igora Tešića baziran je na odnosu između dva brata koji su se našli na suprotnim strana posljednjih dana Drugog svjetskog rata. Nakon osam godina oni su ponovo zajedno, jedan je partizanski kapetan, a drugi pravoslavni sveštenik. U tom momentu se otvara ključno pitanje u filmu – šta je jače ideologija i bratska ljubav.

Izložba “HollyWar”

Izložba “HollyWar” sarajevskog umjetnika Damira Nikšića sastoji se od dva bilborda i video projekcije kompilacije radova. Tema izložbe je percepcija, dijalog i odnos publike, zvanične politike i holivudske produkcije po pitanju orijentalizma, Balkana i njegove istorije.

Predstava “Hipermnezija”

Predstava “Hipermnezija” u režiji Selme Spahić jeste komad dokumentarnog karaktera i predstavlja prećutano u procesu odrastanja osam glumaca iz Sarajeva, Beograda i Prištine, u isto vrijeme oslikavajući strahote ratova devedesetih godina, vremena u kojem su stasavali protagonisti.

“Kad bi ovo bio film” Sarajevska književna scena u Banjoj Luci

Sarajevski pisci i spisateljice mlađe generacije nemaju svoje role u predstavi “Kad bi ovo bio film”, koja se priprema u Sarajevu, ali su imali svoje uloge na književnom susretu sa banjalučkom publikom. Almir Imširević, Ahmed Burić, Lejla Kalamujić, Nermina Omerbegović i Mustafa Zvizdić iskoristili su priliku da svoja iskustva podijele sa iskustvima drugih autora i čitatelja iz Banje Luke.

Sve navedene aktivnosti, ali i mnoge druge, bile su dio projekta “UNDIPLOMATIC ART”, kojim je omogućeno organizovano okupljanje i angažman umjetnika iz Sarajeva i Banje Luke, kao svojevrstan uvod u sve jaču i produktivniju saradnju između ova dva grada.

Radno intenzivni projekat u BiH (MILP BH)

Osnovni cilj „Radno intenzivnog projekta u Bosni i Hercegovini“ (MILP BH) je da obezbijedi privremeno zapošljavanje i privremeni dohodak nezaposlenim i ugroženim osobama u bh. općinama koje su najviše pogođene ekonomskom krizom. Treba napomenuti da je osmišljen tako da transfer dohotka siromašnima bude realiziran u kratkom roku. Zamišljen je kao instrument politike kojim bi se rješavala strukturna priroda problema nezaposlenosti u BiH.

Na osnovu definisanih kriterija selekcije (stopa nezaposlenosti, rast stope nezaposlenosti, prosječna neto primanja) kao potencijalni korisnici projekta indentifikovano je 20 BH općina: Lopare, Sapna, Donji Vakuf, Žepče, Cazin, Petrovo, Novi Grad, Prozor – Rama, Bileća, Bosanska Krupa, Nevesinje, Prijedor, Čelić, Kalesija, Branutac, Višegrad, Maglaj, Srebrenik, Novi Travnik i Busovača.

Nakon prezentacija MILP BH, sve identifikovane općine su izrazile spremnost da učestvuju u projektu i potpisale su Memorandum o razumijevanju, čime je započeta implementacija projekta.

S obzirom da je osnovni zadatak MILP BH da kreira prilike za privremeno zapošljavanje kroz radno-intenzivne infrastrukturne i ekološke projekte, u obzir se uzimaju samo oni projekti koji mogu da obezbijede visoko učešće nekvalifikovane radne snage (troškovi nekvalifikovane snage moraju da iznose najmanje 40% ukupnih projektnih troškova). Također, neophodno je da lokalne zajednice obezbijede lokalno sufinanciranje (minimum 30% od sredstava koja obezbjeđuje Krizni fond). Radno-intenzivni projekti sa većim procentom lokalnog sufinanciranja se posebno ohrabruju i vrednuju.

Sljedeći infrastrukturni projekti se uzimaju u obzir za financiranje:

  • popravka makadamskih puteva ili asfaltiranje cesta;
  • gradnja ili obnavljanje vodovodne/sanitarne ili kanalizacione mreže;
  • obnova ili izgradnja sistema vodosnabdijevanja;
  • čišćenje i uređivanje prenosne elektro mreže;
  • obnavljanje sistema za navodnjavanje;
  • uređivanje kanala i brana;itd

Sljedeći projekti koji se tiču zaštite životne sredine se uzimaju u obzir za financiranje:

  • čišćenje i uređivanje obala rijeka;
  • uređivanje parkova i ostalih javnih područja;
  • pošumljavanje;
  • uređivanje pješačkih prelaza, trotoara;
  • čišćenje ilegalnih deponija; itd.

Redovni poslovi održavanja (kao što su transport gradskog otpada ili redovno održavanje infrastrukture), razminiranje i radovi koji nisu od zajedničkog interesa, se ne uzimaju u razmatranje.

Svaku projektnu aplikaciju vrednuje MILP BH kako bi se ustanovilo da li ista zadovoljava minimum zahtjeva. Prije samog finalnog odobravanja, svi projekti se ocjenjuju sa aspekta održivosti, dizajna i predračuna troškova. Konačno, da bi projektna aplikacija bila odobrena za financiranje neophodno je da bude obezbijeđeno lokalno sufinanciranje (minimum 30% sredstava koja obezbjeđuje Krizni fond).

Prilike za privremeno zapošljavanje će biti javno objavljene u skladu sa projektnim specifikacijama. Isključivo osobe koje su registrovane kod lokalnih biroa rada u opštinama mogu biti privremeno radno angažovane kroz MILP BH projekte. MILP BH se fokusira na nezaposleno i marginalizovano stanovništvo, a posebno na:

  • nezaposlene (koji su spremni i mogu da rade);
  • uglavnom nekvalifikovanu radnu snagu;
  • osobe koje ne primaju socijalnu pomoć;
  • siromašne;
  • osobe sa invaliditetom;
  • mlade.

Kako bi se izvršio adekvatan izbor radnika koji će biti privremeno radno angažovani neophodne su bliske konsultacije s relevantnim lokalnim organizacijama. U tom cilju u toku faze regrutovanja radne snage MILP BH uključuje predstavnike lokalnih agencija za zapošljavanje i centara za socijalni rad. Lokalne agencije za zapošljavanje dostavljaju listu nezaposlenih osoba s kvalifikacionom strukturom, dok centri za socijalni rad dostavljaju rang listu osoba kojima je privremeni dohodak najpotrebniji.

MILP BH je dizajniran kao dvogodišnji projekt, tako da sve projektne aktivnosti trebaju biti okončane do kraja 2012. godine.

Pregled projekta po općinama u kojima je do sada implementiran >>

Evaluacija projekata (.pdf) -- (ENG ver.)

 

Galerija slika

 

 

Kontakt: Lejla Memić, +387 (0) 444 488, lok: 0, 101; Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.

 

   Inicijative

skolegijum-logo txt

Puls Logo

Diskriminacija Logo

GdjeJeLova Logo CPI Logo

Školegijum

Onlist za školsku praksu

 

 Zajednica neistomišljenika

 

Antidiskriminacioni program

 

Podaci o javnim finansijama i potrošnji Centar za zastupanje građanskih interesa
 cin logo

 

IzPO Logo

 

edapedia-logo

BalkanWatch  otkucaji logo

 Centar za istraživačko

novinarstvo

 

Inicijativa za pravično obrazovanje

 

Interaktivni centar znanja za lokalne lidere

 

Javne nabavke  Otkucaji.Net